Zoran Oštrić
Izvor: PoliWiki
fxtNKr <a href="http://plrgddimgovb.com/">plrgddimgovb</a>, [url=http://jrvnhaklldqf.com/]jrvnhaklldqf[/url], [link=http://jmnrgdqiyyws.com/]jmnrgdqiyyws[/link], http://hevszljabtor.com/
dNJGnr <a href="http://buomfclazerk.com/">buomfclazerk</a>, [url=http://gxfcyyskfiwo.com/]gxfcyyskfiwo[/url], [link=http://ukeirdosbpcg.com/]ukeirdosbpcg[/link], http://aegvvdyqjkpc.com/
[uredi] Trivia
Šahist osrednje snage (Elo rating 2070, hrvatski rating 2085). Posljedni službeni nastup, osim na nekoliko brzopoteznih turnira, još 1995.. Igra, pod nadimkom, on-line. Dobar u rješavanju problema (na portalu chess.com, među 13.000 rješavača, skoro stalno među prvih 50, maksimm je bilo 7. mjesto).
Lipnja 2008. na turniru povodom Dana Dubrave nastupio za ekipu Udruge dragovoljaca HOS-a i postigavši treći rezultat, pridonio osvajanju prvoga mjesta. [1]
Objavio nekoliko znanstveno-fantastičnih i fantasy priča.
Ponekad ga uhvati napad stihoklepstva. 2009.-2010. ponajviše piše naikue i ošikue (po formi isto što i haiku, ali tematika šira, često aktualna socijalna i politička kritika i satira).
Kao mlad planinario, zahvaljujući uglavnom očevom utjecaju. Godine 1971., sa 14 godina, popeo se na Triglav
U prethodnom životu po jednom testu bio je Joseph McCarthy, američki senator poznat po progonu komunista. (više nevino optuženih, nego stvarnih). Sad okajava te grijehe. :(
[uredi] Čvorista koja osoba pokriva (pollitika.com i slično)
Osobni blog objavljuje na dva mjesta: "Zoran Ostric" na blog.hr"Zoran zeleni" na bloger.hr
Moderator za temu "Hrvatska u drugom svjetskom ratu" na Hrvatskom povijesnom portalu
Stalna suradnja na polltika.com: pollitika.com
Mrežno sjedište stranke Zelena lista: zelena-lista
[uredi] Članci o osobi iz medija
Zubak bespravno sagradio tvornicu (Business.hr, tiskano izdanje, 3. veljače 2010.)
Čovječanstvo će preživjeti, ali postoji opasnost od teškog sloma civilizacije (Glas Slavonije, 14. prosinca 2009., povodom Konferencije UN o klimatskim promjenama u Kopenhagenu)
[uredi] Političke akcije (što je učinjeno)
-BORNA - inicijator i voditelj -Natonareferendum
[uredi] Članstvo (stranke, udruge, sl.)
- Udruga "Zajednica Humanitas" (koordinator) - Stranka "Zelena lista"
[uredi] Udruge, pokreti, sekcije isl.
Osnivač, član ili bivši član raznih udruga, sekcija, grupa isl. Često je inicijator. Neke inicijative postale su vrlo uspješne, druge su propale.
Svarun, Radna grupa za ekološki i mirovni pokret, 1986.-1988. (Djelovala sa provizornom i nesigurnom legalnošću unutar Saveza socijalističke omladine Hrvatske)
Zelena akcija [2]: Inicijativu za osnivanje pokrenuo Oštrić u prosincu 1989.. Osnovana kao udruženje građana (današnji termin: udruga) u siječnju 1990.. Danas snažna udruga sa 18 zaposlenih. Oštrić nekoliko godina tajnik i član Upravnog odbora, voditelj nekoliko projekata. Počekomo 2000-ih godina prestaje biti aktivan i ne obnavlja članstvo.
Antiratna kampanja: osnovana srpnja 1991., na osnovu Povelje antiratne kampanje koju je sastavio Oštrić. Razvila se u vrlo raznoliku koaliciju, iz koje su tijekom 1990-ih nastale mnoge udruge, od kojih neke i danas postojeće: Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za žene žrtve rata idr.. Oštrić osobito radi na prigovoru savjesti (Savjetovalište za prigovor savjesti [3]). Surađuje u časopisu ARKzin 1993.-1995..
Zbor novinara za okoliš: Osnovan unutar Hrvatskog novinarskog društva 1997., kao jedan od "zborova novinara" koji unutar Društva postoje. Inicijativu su dali Igor Marković i Zoran Oštrić. Oštrić bio tajnik. Od 2003. više nije član HND.
Izvještajna agencija Hrvatske eko-vijesti: Osobna novinarska inicijativa, 1999.-2002.. Izdano ukupno 48 brojeva tjednog biltena Hrvatske eko-vijesti. Isprva osim emajlom slan i telefakxom i klasičnom poštom, a kasnije isključivo emajlom. Također obvlja usluge odnosa s medijima za neke okolišne inicijative i udruge. Članovi udruge Osječki zeleni, s kojima je kao novinar i aktivist surađivao, kasnije su koristeći ta iskustva osnovali Alert - Nezavisni magazin za okoliš, koji danas djeluje na webu. Oštrić je danas povremeni suradnik.
Grupa OR - Udruga za zelenu teoriju, strategiju, politiku i akciju - od 2004.. Tzv. "servisna", a ne masovna udruga, i danas postoji i djeluje.
[uredi] Političke stranke
U prvoj polovici 1980-ih upoznao se sa djelovanjem zelenih stranaka u Europi, naročito u Njemačkoj. Godine 1985. odlučuje da je to politička opcija koju podržava.
Član HSLS 1993.-1997.. U to vrijeme smatra da za samostalno zeleno političko djelovanje nema šanse, te da treba djelovati u civilnodruštvenoj sferi, dok je u stranačkoj sferi potrebno podržati onu stranku, koja ima šanse smijeniti s vlasti HDZ. U to je doba izgledalo da je HSLS ta stranka. Nada se da ona može ostvariti sintezu tri pojma iz svojeg naslova (slično kako je Tuđman govorio o sintezi političkih pokreta iz povijesti - samo se ovdje radi o sadašnjosti i budućnosti): nacionalno, liberalno i socijalno - a onda se tu može naći prostora i za zelenu komponentu. Bio običan član, nikad nije pokušao stvarati neku političku karijeru unutar stranke. Razočarano prati unutrašnju jalovost i nazadovanje. Kada dolazi do rasola i Liberalna stranka Vlade Gotovca izdvaja se iz HSLS, istupa iz HSLS ali ne pristupa LS-u.
Slijede dva neupsješna pokušaja sa zelenim političkim organiziranjem:
Zelena stranka (1998.-2000.). Radilo se o gotovo nepostojećoj "Zelenoj zajednici", osnovanoj 1996, u koju uz Oštrića ulazi niz novih članova, većina iskusna na civilnodruštvenoj sceni (pokreti i udruge). Oštrić je glavni tajnik. Godine 1999. dolazi do loma kad stranka odustaje od sudjelovanja na parlamentarnim izborima. Oštrić razočaran još neko vrijeme pokušava nešto napraviti, a zatim istupa iz stranke. Godine 2006. stranka nestaje - brisana iz registra političkih stranaka zbog neaktivnosti.
Nakon istupa iz Zelene stranke, Oštrić je razočaran i odustaje od političke aktivnosti. Ali onda dolazi do nove inicijative.
Zelena ljevica (2001.-2003.). Osniva ju, uz oštrića, još nekoliko civilnodruštvenih aktivista, te nekoliko mlađih ljevičara, koji su istupili iz Socijalističke radniččke partije (SRP). Oštrić predlaže ime nove stranke (uzeto od istoimene nizozemske stranke) i postaje potpredsjednik. Do raskola dolazi kada većina u stranic odlučuje odustati od sudjelovanja na parlamentarnim izborima 2003.. Oštrić kaže: "ja idem na izbore, a vi kako znate". Nagovara tri druge male stranke sa "zeleno" u imenu na koaliciju i sastavlja listu, kojoj je nositelj, u 1. izbornoj jedinici. Iz Zelene ljevice biva isključen; anarhisti ga časte pivom, a sebe u šali naziva "Zeleni Trocki". Zelena ljevica prestaje postojati 2006. i njeni preostali članovi uključili su se u novoostnovanu stranku Ljevica Hrvatske.
Zelena lista [4] (od 2004.). Nakon izbora u studenom 2003., Oštrić i Vlasta i Tomislav Toth pokušavaju nagovoriti tri gore spomenute stranke na ujedinjenje, čemu bi se i oni i još neki tada vanstranački ljudi priključiili, pa bi nova stranka stekla preduvjete za dalji rast. Inicijativa propada jer predsjednici stranaka zaključuju da mogu sami. Ujedinjenje nikad nije realizirano. Od te tri sranke, dvije više ne postoje (izbrisane iz registra zbog neaktivnosti), a treća djeluje, bez zapaženijih rezultata, samo lokalno (Rijeka i okolica).
Ujesen 2004.. učinjen je još jedan pokušaj ujedinjenja; od osam u tom trenutku registriranih stranaka sa "zelenim" imenom, nitko nije pokazao interes. Tako grupa inicijatora, u kojoj je i Oštrić, uz intenzivnu komunikaciju i suradnju sa europskim zelenima, odlučuje osnovati novu stranku. Ona je osnovana krajme 2004. kao regionalna stranka pod imenom "Zeleni za Zagreb". U veljači 2007. mijenja ime u "Zelena lista", kao i Statut, te se širi i van Zagreba. Oštrić je od osnivanja glavni tajnik.
[uredi] Područje(a) djelovanja
- ekologija / okoliš / održivost - filozofija - povijest
[uredi] Linkovi
[uredi] Preporuke, mišljenja o osobi (isključivo politički relevantne)
Iskusan organizator, staložen, otvoren, birokratski potkovan --WikiSysop 19:02, 30. srpnja 2008. (UTC)
[uredi] Prostor namijenjen za osobu (privatni prostor osobe iz profila)
[uredi] Životna uvjerenja (vrednote, ideje)
Da bih označio svoja životna uvjerenja, koristim četiri pridjeva:
- ekologist
- pacifist
- liberter
- univerist
[uredi] Ekologizam
U engleskom jeziku, "ecologist" označava znanstvenika, koji se bavi ekologijom; u hrvatskom, to je jedostavno "ekolog" (a treba upozoriti da osim prirodoslovne postoji i socijalna ekologija; ova može biti definirana "neutralno" kao znanstvena disciplina - vidi opis jednog sveučilišnog kolegija, ili pak kao "radikalna ideologija", obično izjednačenja sa eko-anarhizmom - vidi članak na wikipediji; ja kombiniram oba pristupa). Također se govori o "humanoj ekologiji", "političkoj ekologiji" isl..
U hrvatskom jeziku, nastavak obično "-ist" obično opredjeljenje za neki "izam", što znači: svjetonazor, ideologiju, ili barem usmjeravajuće načelo. Izjašnjavajući se kao "ekologist", kažem da nisam puki borac za okoliš, zaštitu prirode isl., nego imam širi, globalni pogled. Slijedim skup ideja, koji se može nazvati ideologijom - tako ga primjerice razmatra Slaven Ravlić u knjizi Suvremene političke ideologije (Zagreb: Politička kultura, 2003); ideologija ukupno nema mnogo - on ih razmatra samo sedam, od kojih je jedna ekologizam.
Četiri opća načela ekologije: 1. Sve je povezano sa svim drugim. 2. Cjelina je više od zbroja dijelova. 3. Nema besplatnog ručka. 4. Priroda ne poznaje otpad.
Osnovne pouke za ljudsku vrstu 1. Čovjek je dio prirodne cjeline biosfere, koja je ograničena. 2. Eko-logija, kao znanost koja proučava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadređena je eko-nomiji, koja je posebna vještina. 3. U ograničenom sustavu, nemoguć je neograničeni rast. 4. Sve strategije i politike moraju se zasnivati na načelu održivosti. 5. Održivost podrazumijeva tri komponente, koje moraju biti zadovoljene: ekološka, socijalna i ekonomska. 6. Potreba za osobnim rastom jedna je od osnovnih potreba ljudskog bića. Ona se međutim mora okrenuti ka drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.
[uredi] Pacifizam
Dugo sam se lomio, dok nisam konačno ovu oznaku za sebe prihvatio. Razlog je taj da sam praksom, a još više teorijom pacifizma kakva danas jest izrazito nezadovoljan; nije se bitno razvila od doba prije prvoga svjetskog rata, i luda između patetičnog moraliziranja (često religijskog), naivnih uvjerenja o izvornoj dobroti ljudske prirode, ljevičarske teorije "strukturalnog nasilja" čiji su dometi skromni, "istraživanja mira" kao lukrativne akademske discipline (što se međutim gotovo uvijek pretvara u "istraživanje rata") i tehnokratske teorije "rješavanja konflikata".
Sveukupno - jadno. Otprilike kao pojam "hrvatstva" kod Franje Tuđmana ili predodžbe o ljudskog psihi prije Freuda (potonje je značajno, jer moramo se suočiti sa izvornom agresijom i destruktivnošču u sebi). U tujnu 2007. počeo sam pisti knjigu o pacifizmu. Većinu takvih projekata nikad ne završim; ali postoji nada.
[uredi] Liberterstvo
Ljudska sloboda: autonomija, samosvojnost. Sloboda ljudske osobe, svakog pojedinca i pojedinke, u središtu. Ne slavljenje egoizma, ne samo "sloboda od" bez sadržaja i ne samo bačenost na surovo "slobodno tržište"; sloboda da se voli, samoostvaruje, raste. Ona koncepcija koja se, nasuprot liberalizmu, nalazi u jezgri anarhizma, ali bez obveze na većinom posve nepraktine anarhističke ideje organizacije društva. Ideje Marxovih "mladih radova", humanistička psihologija i pojam samo-aktualizacije Abrahama Maslowa.
[uredi] Univerizam
Pojam "univerizam" označava moje filozofsko-religijsko uvjerenje. Ono ima filozofsku tj. "mudroljubnu" komponentu tj. usmjerenost na živu kritičku misao koja ne prihvaća apriorne pretpostavke; ali uz opću "ljubav prema mudrosti" sadrži i određene tvrdnje da upravo neka načela jesu mudra (a druga "luda") - primjerice tolerancija vs. isključivost. Termin sam iskovao iz religijske oznake unitarijanac-univerzalist, koja lomi jezik. :) Pogledajte Načela univerizma.
[uredi] Kontakt
e-mail: zoranostric@gmail.com
